VEZENI MOST- NASIHA KAPIDŽIĆ HADŽIĆ (LEKTIRA)


Vezeni most


Jedna od najpoznatijih zbiraka pjesama bosanskohercegovačke pjesnikinje Nasihe Kapidžić-Hadžić, “Vezeni most”, sastoji se od 32 pjesme različitih tematika i duljina. Sve pjesme u ovoj zbirci, namijenjene su prvenstveno učenicima drugoga razreda osnovne škole, no biti će zanimljive i čitateljima ostalih dobnih skupina.
Pjesme su prožete životinjskim i biljnim motivima, što ima daje posebnu i očaravajuću ljepotu. I životinje i biljke u ovim su pjesmama nerijetko personificirane, a pojavljuju se u svakoj od ovih pjesama. Pjesme u zbirci opisuju razne krajolike, pa su po književnoj vrsti, gotovo sve pjesme u ovoj zbirci pejzažne pjesme. Bajkovitim opisima eksterijera, većinom šumskih, pjesnikinja čitatelja uvodi u neki drugi, bolji, ljepši svijet koji odiše pozitivom, a čestim obraćanjem samome čitatelju, čini ga ravnopravnim dijelom toga čudesnoga svijeta.
Sve pjesme u ovoj zbirci su vedre, zaigrane i duhovite, a neki od glavnih motiva koji se u njima pojavljuju su ptice i cvijeće, što je vidljivo i u naslovima pjesama. Njima su pridodane ljudske osobine pa se u pjesmama nerijetko opisuje njihov život i snalaženje u raznim životnim situacijama i okolnostima. Ljudski se likovi tek ponekad pojavljuju i to najčešće u sekundarnim ulogama.
Ovim pjesmama pjesnikinja kod čitatelja nastoji probuditi ljubav prema prirodi i životinjskom i biljnom svijetu, koje oživljava i poistovjećuje s ljudima i njihovim svijetom. Osim toga, pjesme u ovoj zbirci imaju i poučan karakter jer su, uz nabrajanje brojnih biljnih i životinjskih vrsta, navedene i neke njihove značajke. Ipak, neke od ovih pjesama imaju isključivo estetsku ili humorističnu funkciju, što ne umanjuje njihovu vrijednost.
Kratak sadržaj
Bajka o jezeru
Pjesma “Bajka o jezeru” sastoji se od 12 strofa različitih duljina, a rima u njima je isprekidana. Neki od brojnih motiva u ovoj pjesmi su šuma, jezero,breza, hrast, školjke, lopoč, sunce, srne i zečevi, a tema pjesme je nestanak i povratak jezera.
U ovoj pjesmi pjesnikinja opisuje život životinja i biljaka u šumi, koji je bio idiličan sve dok jednoga dana, zbog jakoga sunca koje je cijeli dan sjalo, jezero (koje je bilo glavni ukras  šume), nije sasvim presušilo. Sve su životinje zbog toga bile jako tužne. Okupile su se i plakale pa je od njihovih suza na starome mjestu ponovo nastalo jezero.
Kako bi dočarala bajkovitost motiva, pjesnikinja se služi stilskim sredstvima poput usporedbi (“Sićušne školjke, sjajne k’o zjene”) i metaforâ (“Čitavog dana sunce je sjalo/ u jezeru se utapalo”), no i personifikacije (“Uveče srne zbunjeno stale,/ spustile glave i zaplakale;/ zečevi došli da čudo vide/ i tajno, jer se mnogo stide,/ srnama sjeli tik uz noge/ i s njima lili suze mnoge.”)
Proljetna pjesma
“Proljetna pjesma” sastoji se od 14 strofa, s po četiri isprekidano rimovana stiha. Motivi u ovoj pjesmi su rijeka, višnja, cvijet, zvijezde, ptice, oblaci i cvrčak, a njezina je tema višnjina želja za društvom. Višnja je sama i tužna je jer nema nikoga tko bi joj rekao da je lijepa. Svake se večeri nada da će se netko pojaviti sa zvijezdama, a svakoga jutra da će netko sići s oblaka. Iznenada, na višnju naleti cvrčak, poznati svirač i putnik, koji ostane očaran višnjinom ljepotom. Zbog nje, odluči prestati putovati i početi pjevati višnji. Njegovoj se pjesmi pridruže i ptice i rijeka pa je višnja najzad sretna jer joj je pridana pažnja koju je oduvijek priželjkivala.
U ovoj su pjesmi personificirani svi motivi pa tako “Tuguje višnja mala/ što nikog nema na svijetu”.
Branino proljeće
Ova pjesma sadrži pet strofa s različitim brojem parno rimovanih stihova. Motivi u njoj su proljeće, šuma, pčelice, trava, vrt, dvorište, pilići i drugi, a tema je Branino uređivanje vrta. Brana je sretna jer će uređivati vrt, iako ima mnogo posla. Jedina joj je briga što je baka srušila lastina gnijezda pa odluči sagraditi nova gnijezda prije nego se laste vrate.
Enjina razmišljanja
Ova se pjesma sastoji od šest strofa s po četiri isprekidano rimovana stiha. Motivi su tata, nebo, zvijezde, slavuj, noć, ptice, trava i junaci, a tema je Enjino razmišljanje o tati. Enja je zabrinut jer je njegov otac tužan što ne može provesti noć pod zvijezdama. Stoga Enja odluči s tatom provesti noć pod zvijezdama i pokazati mu nebo kad se zaplavi.
Kozja ćuprija
Pjesma “Kozja ćuprija” sastoji se od sedam strofa, sastavljenih od četiri stiha s isprekidanom rimom. Motivi u ovoj pjesmi su klanac, rijeka, kamenje, most, divokoze i kamen, a njezina je tema legenda o postanku mosta.
Kozja ćuprija je most za koji se govori da je nekada bio živ. Navodno su dvije divokoze tamo šetale, a kad su htjele preći plitku rijeku, tamo su se splele rogovima. Unatoč trudu, nisu se uspjele izbaviti. Nakon nekoliko godina borbe, jednog su se dana pretvorile u kamen te je tako nastala Kozja ćuprija.
U ovoj je pjesmi korištena stilska figura metafora: “U koštac se hvatale,/ napregle svu moć;/ iskrama iz rogova/ zapalile noć.”
Drenkin put
Ova pjesma ima pet strofa s po četiri isprekidano rimovana stiha. Motivi u njoj su šuma, zora, koliba, list, ptica i Drenka, a tema je Drenkin put do škole. Drenka, koja stanuje u lugarevoj kolibi, žuri u školu kroz uspavanu šumu i svega ju je strah. Stanovnicima šume je bilo žao Drenke pa joj je svitac poklonio fenjer kako bi mirno mogla kroz mrak ići do škole.
Kad bi htio voz da stane
Ova se pjesma sastoji o 23 stiha, koji su parno rimovani. Motivi su voz, glog, voda, lane, dječak, rada, grad, bagrem, mak i potok, a tema je želja lirskoga subjekta da se vlak zaustavi. Lirski subjekt bi htio da se vlak zaustavi kako bi mogao ubrati grane gloga, poljubiti lane, ubrati radu, bagrem i mak, no vlak nikako da stane. U ovoj je pjesmi personificiran vlak, jer je opisan kao osoba koja se ne želi zaustaviti, već samo juri.
Od tvog grada do mog grada
Pjesma “Od tvog grada do mog grada” sastoji se od četiri strofe, od kojih svaka sadrži šest isprekidano rimovanih stihova. Motivi na kojima je ova pjesma temeljena su grad, ptice, sunce, cvijet, kamen, zvonik, ruža, priča, a tema pjesme su razlike između dvaju gradova.
Lirski subjekt se u ovoj pjesmi obraća neimenovanoj osobi, kojoj opisuje razlike između njihovih gradova. Grad neimenovane osobe je okupan suncem, pticama, dvorovima od đinđuvica i cvijećem, dok mu je grad lirskoga subjekta sasvim suprotan – sav je izgrađen od sivoga kamena i njegov kameni zvonik svakog petka ispočetka  otkucava stare priče. Ipak, svatko od njih i u jednom i u drugom gradu može naći određeno zadovoljstvo pa tako lirski subjekt u drugi grad odlazi po izvezenu ružu, a druga osoba u grad lirskoga subjekta po priču u kamenu.
U ovoj je pjesmi personificirano sunce: “sunce novi cvijet isprede” te je kod opisa putovanja od grada korištena usporedba “kao laste”.
Neobična šetnja
“Neobična šetnja” je pejzažna pjesma koja sadrži pet strofa različite duljine, u kojima su rime isprekidane. Glavni motivi u ovoj pjesmi su mol, galebovi i šetnja, a oni upućuju i na temu pjesme, a to je šetnja galebova po molu.
Pjesnikinja u ovoj pjesmi, obraćajući se čitatelju, opisuje nesvakidašnji prizor koji se može vidjeti na dubrovačkom molu od tri do pet sati. U tom razdoblju, kada nema ljudi, u parovima po molu šeće povorka galebova. Njima su pridodane ljudske osobine pa tako oni razgovaraju o vremenu, putovanjima, koncertima i ostalim tipičnim ljudskim temama za razgovor. Galebovi se šetaju do pet sati, kada se pojave ljudi pa oni odlete.
Ova je pjesma uglavnom temeljena na personifikaciji pa tako, primjerice, kada galebovi “Šapuću; Krilo mi daj!”.
Uspavanka
Ova se pjesma sastoji od šest strofa. Tri sadrže šest unakrsno rimovanih stihova, a tri sadrže po dva stiha s parnom rimom. Neki od motiva su pjesma, krilo, paučina, svila, voda, mrav, dah i med, a tema je molba pjesmi da uspava dječaka.
U ovoj se pjesmi pjesnikinja obraća pjesmi, uspavanki, moleći je da uspava njezina sina. Obraćajući joj se s “tiha”, “mala” i “laka”, nastoji umiriti sina koji se izmorio tijekom dana jer je vrijedno poput mrava kotrljao zrnce žita, radišno poput pčele skupljao med i pretrčao tri poljane poput laneta.
Obraćajući se pjesmi, pjesnikinja se, među ostalim, koristi i usporedbom: “Kao dašak vjetra laka/ uspavaj mi mog dječaka!”.
Takmičenje
Ova se duhovita pjesma sastoji od pet strofa s po četiri stiha s isprekidanom (abcb) rimom. Motivi u ovoj pjesmi su jablan, neboder, zidari, kiša, utakmica i nebo, a njezina je tema natjecanje u rastu između jablana i nebodera.
Kad se pokraj jablana počeo graditi neboder, između njih je počelo natjecanje u rastu. Njihovo natjecanje, penjanje prema nebu, neprekidno traje i njegov je rezultat neizvjestan. Kad je suša, pobjeđuje neboder jer jablan bez vode i vlage ne može rasti, a zidari onda najbolje mogu graditi neboder. S druge strane, kada pada kiša, jablan brzo raste pun svježine, prema nebu, a zidari ne mogu graditi neboder..
U ovoj su pjesmi i neboder i jablan personificirani: ”Neboder se u visine / iz sve snage digne, / a jablan ga, mlad i bujan, / ipak brzo stigne”.
Ptice i rodni kraj
Pjesma “Ptice i rodni kraj” sastoji se od šest strofa, od kojih svaka ima četiri stiha s isprekidanom rimom. Motivi u ovoj pjesmi su ptice, gnijezda, krov, rode, dimnjak, lasta i stan, a njezina je tema život rodâ. Lirski subjekt promatra povratak ptica u svoja gnijezda. Kad se umore, spuste se na krov i on to smatra najljepšim trenutkom i prizorom. Lirski subjekt tada promatra rode kako čuvaju dimnjak od oblaka, a pomoću gline, slamki i svile lasti pomaže graditi novi stan. Ptice su, tvrdi lirski subjekt, nalik na ljude i putnike kada se s puta vrate kući. Ova pjesma, između ostaloga, sadrži i metafore: “Kad začuju daljina/ poznatih dragi zov”.
Skrivena priča
Ova pjesma sastoji se od dvije strofe – prva ima osam, a druga tri stiha. Rima je parna. Motivi u pjesmi su ploča, zdenac, pečati i rak, a tema je priča sakrivena na ploči. Lirski subjekt opisuje ploču koju je pronašao. Ploča je vezena i na njoj je skrivena priča.
Cvjetni kamen
Ova se pjesma sastoji od četiri strofe, od kojih svaka ima četiri stiha, a rima je isprekidana. Motivi koji se pojavljuju u ovoj pjesmi su ljeto, kamen, more, travka, cvjetić i pukotina, a njezina je tema rast cvijeta iz kamena. Lirski subjekt opisuje neobičan prizor koji se pojavljuje ljeti – iz krša, iz kamena pokraj mora, iznikne travka, iz pukotine u kojoj se sakrila pojave se cvjetići. Lirski subjekt taj prizor cvjetnoga kamena smatra znakom prvoga života. U ovoj pjesmi nalaze se poredbe: “kao života/ prvog znamen”, no i personifikacija: “i promoli/ cvjetiće lila/ iz pukotine/ gdje se skrila.”
Sjenice
Ova se pjesma sastoji od četiri strofe, od kojih svaka ima četiri stiha. U prvoj je strofi rima unakrsna, a u ostale tri strofe je parna. Motivi u ovoj pjesmi su sjenice, maramice i kljun, a tema pjesme je briga sjenica za svoje mlade. Sjenice, zabrinute za svoje ptiće, cijelu noć su vezle maramice svojim kljunovima na božurovom žbunu. Nakon što su izradile maramice, davale su ih svojim ptićima, koji su imali kijavicu, da njima obrišu kljun. Pjesnikinja u ovoj pjesmi, kako bi prikazala revno vezanje maramica, koristi usporedbe: ”Kao prelje, kao tkalje,/ ko vezilje, kao švalje”.
Uranak
Pjesma “Uranak” sadrži četiri strofe, svaka ima po četiri stiha i parne rime. Neki od motiva koji se pojavljuju u ovoj pjesmi su rosa, cvijeće, prepelica, oblak, cesta, pčelica i kuća, a tema je rano ustajanje iz kreveta. Lirski subjekt u ovoj pjesmi opisuje svoje rano ustajanje iz kreveta, navodeći pritom razloge za to (“da mi rosa svijetla/ što na cvijeću počiva/ ne izmakne očima”) i sva bića i stvari prije kojih je ustao (“Ustah prije pčelice,/ vrtlarove kantice,/ prije šolje kafe bijele,/ prije kuće cijele.”)
Pogača
Pjesma “Pogača” sadrži četiri strofe s po šest isprekidano rimovanih stihova. Motivi koji se pojavljuju u ovoj pjesmi su pogača, put, krug, zrno, sunce, zemlja i stol, a tema je putovanje pogače do stola. Pjesma započinje prizorom pogače na stolu koja se doima kao da odmara od puta. Ona ne putuje oko svijeta, nego sporo putuje u krug, od ljeta do ljeta. Nastavši od zrna koje se pretvara u sto zrna, more klasja i zlatan dol, ona na stol donosi i sunce i zemlju. Ova pjesma obiluje stilskim sredstvima, poput metafore: “U njoj je sunce/ i zemlja sva.” U stihovima “kao da diše/ i kao da se odmara od puta”, koji se odnose na pogaču, vidljive su i usporedba i personifikacija.
Kamenčići
Ova se pjesma sastoji od sedam strofa, od kojih svaka sadrži četiri parno rimovana stiha. Tek neki od brojnih motiva su obala, kamenčići, škriljac, kiša, piljak, dječak, šljunak i cesta, a tema ove pjesme je maštanje kamenčića o tome gdje će dočekati proljeće.
Tri kamenčića – škriljac, piljak i šljunak – razgovaraju o svojoj budućnosti. Škriljac misli da će on stonogi biti krov na glavi ili da će čuvati od kiše zipku, u kojoj je će majka stonoga ljuljati svoju kćer. Piljak misli da će kao kliker postati jedna od mnogih igračaka nekog domišljatog dječaka, a šljunak da će postati dio ceste na kojoj se neprestano rađaju nove priče.
Ova je pjesma temeljena na personifikaciji jer su kamenčićima pridane ljudske osobine, prije svega u vidu razgovora: “Na jezerskoj obali/ kamenčići ćaskali/ gdje će ko da dospije/ za godinu, za dvije.”
Cvjetna grana
Pjesma “Cvjetna grana” sadrži četiri strofe s četiri parno rimovana stiha. Neki od motiva na kojima je ova pjesma izgrađena su grana, pčele, ptice, hlad, ljutić, žega, pauk, štit, vrt i stan, a njezina je tema opis raznih namjena cvjetne grane. Cvjetna grana može pčelama biti hrana i pticama klackalica. U njezin se hlad ljutić može sakriti od žege, a u njezinom kutu pauk od niti može presti svoj štit. Također, ona može krasiti i vrtove i stanove.
Svitac
Pjesma se sastoji od dvije strofe, od kojih svaka sadrži osam isprekidano rimovanih stihova. Motivi su svitac, zvijezda, lampa, svjetionik, polje, srce, zora i tama, a tema je opis svica. Lirski subjekt opisuje svica koji se u suton pali i osvjetljava cijelo polje. Ova pjesma sadrži metafore: “Svitac treperi/ sunčevim tragom/ i zlatnim srcem”.
Cvijeće
Ova pjesma sastoji se od pet strofa, od kojih svaka ima četiri isprekidano rimovana stiha. Motivi u ovoj pjesmi su cvijeće, šuma, trava, mjesec, nebo, latice, bube, ptice, dječak i ljeto, a tema je život cvijeća. Lirski subjekt smatra da je tužno što ne znamo imena cvijeća koje za nas cvjeta svakoga ljeta. Opisuje dan svakoga cvijeta – cvijet sklopi latice i spava kad se pojavi mjesec, a ujutro, nakon što se opere rosom, cijeli dan promatra što rade bube i ptice. U ovoj je pjesmi personificiran cvijet – njegov je dan, odnosno život, opisan kao ljudski život, npr.: “I nasmijano čeka/ da prođe neko znan”.
Vezeni most
Naslovna pjesma ove zbirke, “Vezeni most”, sastoji se od pet strofa, od kojih svaka sadrži četiri isprekidano rimovana stiha. Njezini su motivi gost, obale, most, rijeka, vjetar i cvrčci, dok je tema opisivanje ljepote mosta gostu.
U ovoj se pjesmi lirski subjekt izravno obraća čitatelju. Opisuje mu most koji će vidjeti kada kao gost dođe u grad od lišća. Most je opisan kao jedan od najljepših prizora koje će gost vidjeti: tkan je u sedam boja, blista i u mraku, a ispod njega ljeti cvrče cvrčci. Ova je pjesma također prepuna stilskih sredstava: metafora (“ogledalo mu zelena rijeka,/ a ukras sunčan dan”), usporedbi (“Vjetar ga njiše kao voda čamce”) i personifikacije (“vidjećeš kako obale travne/ u ruci drže most”).
Lete, lete laste
Pjesma se sastoji od sedam strofa – četiri strofe imaju četiri, a tri po dva stiha. Motivi su haljine, papuče, cipele, kuće, laste, Idica, noge, rukavi i drugi, a tema je let lastavica. Laste su otišle od kuće, jer Ida raste – sve se time promijenilo pa su morale otići.
Moja baka
Ova se pjesma sastoji od pet strofa – prva ima tri stiha, a ostale po četiri stiha, u kojima je rima isprekidana. Motivi u ovoj pjesmi su dobrota, baka, more, stijene, mornari, nebo, oblaci, težaci, zima i ptice, a njezina je tema bakina dobrota. Lirski subjekt opisuje dobrotu svoje voljene bake koju idealizira. Kada nastane nevrijeme, baka cijele noći zabrinuto misli na mornare i plače zbog težaka koji moraju raditi, a zimi, kada padne snijeg, baka je tužna zbog svih ptica koje na njemu moraju boraviti. Ova pjesma sadrži usporedbe (“kao pjena maslačka laka”) i metafore (“A kad zima pređu raspe/ po drveću, po žicama”).
Šare djetinjstva
Pjesma se sastoji od dvije strofe s po sedam isprekidano rimovanih stihova. Motivi su djevojčica, zidovi, mama, svatovi, lađa i jablan, a tema su crteži djevojčice na zidu. Djevojčica je po zidovima za mamu nacrtala svatove, veliku lađu i jablan. Mama je zbog toga bila vrlo sretna i zamolila je da se ta soba ne kreči.
Djed i baka unučiće broje
Ova se pjesma sastoji od sedam strofa različitih duljina s parnim rimama. Neki od motiva su bor, djed, baka, unučići, jabuke i kuća, a tema je djedovo i bakino čekanje unučića. Djed i baka, čekajući unučiće, broje koliko ih imaju. Baka je sigurna da ih imaju dvadesetak, no djed joj ne vjeruje. Ipak, djed prestane biti ljut kad se sjeti kako su krasni njihovi unuci.
Lutke u školi
Ova se pjesma sastoji od deset parno rimovanih stihova. Motivi su učiteljica, djevojčice, škola, lutke i mame, a tema je donošenje lutki u školu.
Učiteljica je zamolila djevojčice da u školu donesu svoje lutke kako bi vidjele što njihove “mame” rade i uče u školi.
Dosta je
Pjesma “Dosta je” sadrži pet strofa različitih duljina – jedna ima jedan stih, jedna dva, dvije pet i jedna osam stihova. Motivi u ovoj pjesmi su kolači, slova, pjesma, kuća i grad, a njezina je tema umor djece nakon napornoga dana. U ovoj pjesmi pisanoj u prvom licu množine, pjesnikinja glas daje djeci, koja su umorna nakon napornoga dana – ispekli su zemljane kolače, naučili tri nova slova, naučili lastinu pjesmu, pod stolom su kućili svoju kuću i sagradili grad u pijesku. Za to vrijeme, odrasli su samo čuvali stražu nad kolačima, slovima, pjesmom, kućom i gradom.
Dva dječaka
Ova se pjesma sastoji od šest strofa različite duljine u kojima je rima isprekidana. Motivi u pjesmi su soba, djed, kazaljka, unuk, čaj, novine i mrak, a tema je popodne djeda i unuka. Unuk djeda podsjeća da mora piti čaj i pročitati novine, no djed, kao dječak, sanjari o ganjanju lopte na livadi i klikerima. Zbog toga je pjesma naslovljena “Dva dječaka” – jer se djed ponaša kao dječak.
Bake pred školom
Ova pjesma sastoji se od sedam strofa s po četiri, pet ili šest stihova u svakoj. Motivi u ovoj pjesmi su kiša, cvijet, škola i bake, a njezina je tema najezda baka u školi.
U ovoj je pjesmi glavni pokretač radnje jedan kišni dašak. Jednoga dana, kišni je dašak u školskom vrtu ugledao jedan cvijet pa ga je krenuo pozdraviti, no nije bio ni svjestan kakvu će senzaciju tim činom napraviti. Čim je prošao pokraj škole šuškajući, bake koje su ispred škole čekale svoje unuke, dojurile su u školu pred učionicu prvašića i tamo ih nervozno čekale. Vidjevši taj prizor, kišni se dašak iznenadio i rekao: “Kakvo sam zlo uradio!” Kako bi dočarala padanje te sitne kiše, pjesnikinja se u ovoj pjesmi koristila onomatopejom: “Jer čim je šušnuo,/ jer čim je bušnuo”, a onomatopeja je vidljiva i u sintagmi “kišni dašak”. U ovoj je pjesmi vidljiva i personifikacija, jer kišni dašak govori i ima emocije.
Ognjište
Pjesma “Ognjište” sastoji se od šest strofa, od kojih svaka ima po četiri isprekidano rimovana stiha. Motivi na kojima je ova pjesma temeljena su kuća, ćuk, češljugar, pauk, svici i vatra, a njezina je tema život životinja u kući. Nakon što su ljudi iselili iz jedne kuće na brijegu, u nju su uselili ćuk, češljugar i pauk. Kuća je tako odmah zaživjela jer su ćuk i češljugar u njoj pjevali, a pauk je na trijemu ispred kuće razveo s trna na trn svoju mrežu. Također, ćuk, češljugar i pauk su skupljali svitke pa su pomoću njih uvečer ložili vatru pa je, i nakon što su ljudi iselili, u kući sjalo ognjište. U ovoj je pjesmi također vidljiva personifikacija jer su ćuk, češljugar i pauk koji su uselili u napuštenu kuću okarakterizirani kao ljudi.
Kolo
Ova se pjesma sastoji od četiri strofe s po dva stiha. Motivi su sinovi, igre, unuci, kolo, jedra, praunuci i kuća, a tema je odrastanje.
Kad su sinovi odrasli, prestali su se igrati, no to se kolo obnovilo kad su došli unuci. I oni su se uskoro prestali igrati, no kad su došli praunuci, kuća je opet bila vedra.
Nasiha Kapidžić Hodžić biografija
Nasiha Kapidžić Hodžić bila je jedna od najpoznatijih bosanskohercegovačkih pjesnikinja, te prozni pisac i urednica.
Rođena je 1931. godine u Banja Luci, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju, dok je fakultet završila u Beogradu. Zaposlila se u struci pa je tako radila kao profesorica u banjalučkoj gimnaziji, nakon čega je prešla na Radio Sarajevo gdje je radila u Obrazovnom i Dječjem programu.
U Izdavačkom preduzeću Veselin Masleša bila je urednica edicije za djecu i omladinu. Njeni pjesnički i prozni radovi uvršteni su u niz antologija i čitanki za osmogodišnje škole. Zastupljena je izborom iz pjesničkog opusa u školskoj lektiri.
Za djecu je napisala niz poetskih, poetsko-proznih i dramskih djela većinom pejzažnoga karaktera, među kojima se ističe zbirka Vezeni most.
Umrla je u Sarajevu 1995. godine, a nakon toga se njoj u čast u Banja Luci svake godine počela održavati pjesnička manifestacija Vezeni most.

LAJKAJTE NAS NA FACEBOOK-U

FACEBOOK

CD PC ŠKOLARAC

PREUZMI BESPLATNU APLIKACIJU

Popularni postovi